1x1

article separator abarticle separator darticle separator df

Na temelju Memoranduma o razumijevanju potpisanog između Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Vlade Županije Zapadnohercegovačke provedeno je mnoštvo projekata važnih za život i opstanak u Zapanohercegovačkoj Županiji. Nakon uspješno završenog projekta energetske učinkovitosti za 2015. Godinu, koji je financiran od strane UNDP-a i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke, kojim su obnovljene četiri škole, nastavljena je obnova još sedam prioritetnih javnih objekata tijekom 2016. godine, na temelju izrađenih energetskih pregleda, a prema kriterijima, pravilima i procedurama te zaključenim ugovorom o podjeli troškova. Radi se o sljedećim objektima:

  • Osnovna škola Kočerin
  • Prva osnovna škola Široki brijeg, tzv. Mala škola
  • Osnovna škola Tina Ujevića, Vitina (Područna škola Grab)
  • Dječji vrtić Ljubuški
  • Osnovna škola Antuna Branka i Stanislava Šimića, Drinovci (Područna škola Tihaljina)
  • Školski centar Posušje
  • Osnovna škola Franice Dall´era-Vir

Financiranje rekonstrukcije javnih objekata omogućeno je potpisivanjem Sporazuma o sufinanciranju 10. ožujka 2016. godine između Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP). Ukupna vrijednost svih izvedenih radova iznosi 1 385 502 KM. Osim ovih sedam objekata Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke je financiralo i rekonstrukciju krova Gradske športske dvorane u Grudama sa 50 000 KM.

Javni objekti nakon obnove

os-kocerinOsnovna škola Kočerin

prva os sbPrva osnovna škola Široki brijeg, tzv. Mala škola

os-grabOsnovna škola Tina Ujevića, Vitina (Područna škola Grab)

djecji vrtic ljubuskiDječji vrtić Ljubuški

os tihaljinaOŠ Antuna Branka i Stanislava Šimića, Drinovci (Područna škola Tihaljina)

skolski-centar-posusjeŠkolski centar Posušje

os-virOsnovna škola Franice Dall´era-Vir

Temeljni cilj projekta energetske učinkovitosti je provedba mjera energetske učinkovitosti kroz zamjenu ili obnovu postojeće infrastrukture (Izrada termo fasada, zamjena vanjskih otvora, poboljšanje toplinskih svojstava sustava grijanja,itd.). Te mjere imaju za cilj iskorištavanje energije na najdjelotvorniji način, ali sa što manjim štetnim utjecajem na okoliš.

U skladu s time, u svakom od javnih objekata je napravljen detaljan energetski pregled od strane ovlaštenih poduzeća za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje stambenih zgrada i nestambenih objekata sa složenim tehničkim sustavom. Energetski pregled objekta je prvi korak u svim programima racionalnog upravljanja energijom u tijeku korištenja objekta i predstavlja analizu toplinskih karakteristika omotača objekta i karakteristika tehničkih sustava s ciljem utvrđivanja učinkovitosti/neučinkovitosti potrošnje energije te donošenja zaključka i preporuka za povećanje energetske učinkovitosti. Energetskim pregledom se utvrđuje način korištenja energije te sustavi i mjesta na kojima su prisutni veliki gubici energije kako bi se odredile mjere za racionalno korištenje energije i povećanje energetske učinkovitosti. Njegov temeljni cilj je prikupljanjem i obradom raznih elemenata objekta, dobiti što točniji uvid u postojeće ili zatečeno energetsko stanje objekta. Na temelju analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetske, ekonomske i okolišne optimalne mjere energetske učinkovitosti za promatrani objekt. Energetski pregledi objekata se dijele prema opsegu i detaljnosti provedenog istraživanja, starosti objekta, složenosti tehničkih svojstava objekta, namjeni objekta i karakteristikama potrošnje energije.

Rekonstrukcijom navedenih javnih objekata u Zapadnohercegovačkoj Županiji završen je velik projekt te nastavljeno s „buđenjem svijesti“ o važnosti energetske učinkovitosti u suvremenom svijetu. Energetska učinkovitost najdjelotvorniji je način postizanja ciljeva održivog razvoja, obzirom da veća učinkovitost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti opskrbe energijom. Upravo je zbog toga energetska učinkovitost okosnica jedinstvene energetske politike Europske unije (EU), čiji je cilj smanjiti ukupnu potrošnju energije za 20% do 2020. godine u odnosu na temeljnu projekciju.

S obzirom da je Predsjedavajući Predsjedništva BiH uručio zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji Ministru vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, dana 15. veljače 2016. godine, u Briselu, Bosna i Hercegovina i na ovaj način, kroz projekte energetske učinkovitosti, kao jedan od putova približavanja EU, pokazuje pojačan interes da postane jedna od članica europske obitelji.

Također je važno navesti da je Bosna i Hercegovina članica Energetske zajednice te na temelju toga ima zadatak da usvoji i implementira zakonske i podzakonske akte u skladu sa europskim direktivama u oblastima energijske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, te oformi institucije koje će ih sprovoditi. Članstvo u Energetskoj zajednici zahtjeva da se politika energetske učinkovitosti provodi putem nacionalnih akcijskih planova energetske učinkovitosti. Stoga je izrađen nacrt prvog NEEAP-a, definiran za period od 9 godina (2010- 2018). Cilj plana je smanjenje potrošnje energije za 9% do 2018. godine, u okviru strategije EU 20/20/20 do 2020. godine. Međutim, osim akcijskog plana za BiH, potrebno je izraditi i akcijske planove energijske učinkovitosti (EEAP) na nivou entiteta, županija, jedinica lokalnih samouprava i javnih institucija, te za velike potrošače, koji će se međusobno usklađivati i izvještavati. Najveće prepreke poboljšanju energijske učinkovitosti su nedostatak sistemskog pristupa i zakonske regulative, nedostatak financijskih sredstava i suvremenih saznanja iz ove oblasti, nejasne administrativne procedure, te neučinkovita razmjena informacija između vlasti, investitora i javnosti. Iz perspektive energetske potrošnje, Bosna i Hercegovina je okarakterizirana kao država sa veoma visokom neučinkovitošću unutar stambenog, nestambenog/javnog, industrijskog i uslužnog sektora. Suprotno tome, Bosna i Hercegovina posjeduje jedan od najznačajnijih potencijala za očuvanje energije u regiji.

Nakon svega navedenog možemo paralelno sagledati važnost energetske učinkovitosti i činjenicu da je sektor zgradarstva najveći potrošač energije u našoj zemlji. Naime, prosječna potrošnja energije u javnim objektima u Bosni i Hercegovini je tri puta veća od prosjeka Evropske unije te predstavlja ujedno i najveći potencijal za stvaranje ušteda. Provedeni projekt rekonstrukcije sedam javnih objekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj jedan je od većih iskoraka u provedbi europskih politika te predstavlja pojačan angažman za članstvo u Europsku uniju od lokalne razine vlasti i kao takav stvara još veći poticaj višim razinama vlasti. Nadamo se da će uspješno provedeni projekti energetske učinkovitosti poslužiti kao primjeri dobre prakse i poticaj za nastavak sličnih aktivnosti.